Rizici se kreću od individualnih genetskih predispozicija do širih spoljašnjih uticaja, poput izloženosti zagađenom vazduhu ili gubitka sluha u kasnijim godinama. Naučni tim je sproveo obimnu analizu zdravstvenih kartona 12.409 učesnika, koji su praćeni u prosečnom vremenskom rasponu od čak 26 godina. Cilj je bio utvrditi na koji način zdravstveno stanje u srednjim godinama utiče na pojavu demencije decenijama kasnije. Naučnici ističu da je uticaj povišenog pritiska, šećera i pušenja na mozak kumulativan. - Nadamo se da će ovi rezultati podstaći ljude da prestanu sa pušenjem i da od 45. godine pa nadalje redovno i pažljivo kontrolišu svoj krvni pritisak i nivo šećera u krvi - zaključuje dr Koreš.