Iako ekstremne vrućine utiču na celokupno stanovništvo, naučna istraživanja sve jasnije pokazuju da visoke temperature jače i opasnije pogađaju žene nego muškarce. Budući da je znojenje primarni mehanizam rashlađivanja organizma, ova biološka razlika otežava brzo oslobađanje viška toplote. Pored biologije: Starost i socioekonomski faktoriRanjivost žena tokom vrućina ne potiče samo iz biologije - i socioekonomski uslovi igraju ogromnu ulogu. Pošto žene u proseku žive duže od muškaraca, češće ulaze u duboku starost u kojoj je organizam prirodno podložniji toplotnom stresu. Namirnice koje hlade: Smanjuju iznenadnu telesnu toplotu i rizik od toplotnog udaraVelika letnja zabluda: Zašto bela odeća ne hladi uvek bolje od crneLimunada sa malo soli - zašto je dobro da se pije po vrućini